Skip to main content

Primjeri dobrih praksi kao inspiracija drugima

Odgovorna upotreba prirodnih resursa, odnosno sirovina i energije, danas je već postala princip poslovanja dok će trend održivosti, s ciljem zaštite okoliša i smanjenja utjecaja na klimatske promjene, u budućnosti prožimati sve sfere ljudskog djelovanja.

Kako bi podržali razvoj zelene ekonomije u našoj zemlji, Partner mikrokreditna fondacija je već treći put organizirala društveno odgovorni projekat kojim stimuliše pozitivne prakse održivog poslovanja, ovaj put sa fokusom na eko obrtnike. Projekat „Budi neko uz obrt eko“ ušao je u završnu fazu, te su nakon komisijske procjene odabarni pobjednici.

Tri najbolja primjera eko obrta dolaze nam iz Banje Luke, Sarajeva i Busovače, a od vodeće mikrokreditne fondacije u segmentu energijske efikasnosti, u narednom periodu dobit će novčanu podršku u iznosu od 3.000 KM za osvojeno prvo mjesto, 2.000 KM za drugo i 1.000 KM za osvojeno treće mjesto. Na današnjoj konferenciji za medije svoje uspješne eko prakse predstavili su vlasnici malih obrta: vlasnica studija Tisa i pobjednica projekta Nina Stanarević iz Banje Luke, Tatjana Kovačević-Vidović iz Sarajeva, vlasnica Tako studija te Meliha Huskić iz Kaćuna kod Busovače, vlasnica Obrta Huskić.

“Izuzetno smo sretni što naš projekat kontinuirano doprinosi razvoju malih biznisa koji svoje poslovanje baziraju na odgovornoj upotrebi resursa, koristeći prirodne sirovine i vodeći računa o zaštiti okoliša. Čestitam svim pobjednicima čiji su obrti zaista primjer kreativnosti, ali i predanog i ekološki odgovornog rada, te kao takvi, vjerujem da mnogima mogu poslužiti za inspiraciju. Dobre poduzetničke prakse kojima se vodi briga o očuvanju zdravlja i okoline su moguće i poželjne, te se nadamo da će ih u budućnosti biti još više” izjavo je Senad Sinanović, direktor Partner MKF i podsjetio da je cilj projekta da novčanim nagrađivanjem stimuliše dodatni razvoj eko poslovanja i proizvodnje ovih obrtnika. Podsjetio je, također, kako je misija Fondacije pružanje finansijskih usluga ekonomski aktivnoj populaciji koja ima otežan, ili koja nema pristup komercijalnim izvorima finansiranja, što se odnosi i na osobe koje su pokrenule ili žele pokrenuti obrtničku djelatnost.


partner mkf novčano nagradio eko obrtnike

Reciklirane iIi prirodne sirovine – osnov u proizvodnji

Pobjednica projekta, Nina Stanarević iz Banje Luke, diplomirana je grafička dizajnerica koja se knjigovezačkim zanatom bavi devet godina. 2021. godine Nina je registrovala obrt studio Tisa i od tada polje interesovanja sa raznih tehnika ručnog rada, papira i tekstila proširuje na drvo. Spajajući jedinstvenost ručnog rada sa novim tehnikama digitalnog doba kupcima nudi personalizirane proizvode a riječ je o ručno uvezanim multifunkcionalnim sveskama za crtanje, koje se također mogu koristiti kao i foto-albumi, spomenari, herbarijumi, radosnice, rokovnici i planeri.

“Reciklirani papir, second hand tekstil za korice i prirodne boje sirovine su koje koristim u radu. U cilju poboljšanja proizvodnje na eko principima od sredstava iz projekta ću nabaviti giljotinu za papir, mehaničku mašinu koja će mi znatno ubrzati rad kao i eco-friendly opciju štampača, što će mi omogućiti proizvodnju novih papirnih proizvoda. Također, planiram organizirati i eko radionice na kojima bih ukazala na probleme zagađenja i načine kako da kao pojedinci smanjimo otpad, ali i kako ponovo možemo iskoristiti sirovine iz svakodnevnog života”, izjavila je Nina zahvalivši se Partneru MKF na osvojenoj nagradi.

Drugoplasirana, vlasnica Tako studija keramike iz Sarajeva, akademska produkt dizajnerica Tatjana Kovačević-Vidović, od 2013. godine se bavi proizvodnjom upotrebne i ukrasne keramike za domaćinstvo, gdje nastoji da uz kreativna dizajnerska rješenja stvori proizvode koji su u interakciji između korisnika i okoliša. Tako je nastao i najprepoznatljiviji proizvod AntiPlastik čaša koja nosi poruku više keramike a manje plastike.

“U svakodnevnom životu možemo smanjiti upotrebu plastike uz malo truda, kao što je korištenje ove keramičke čaše. Inače, u proizvodnji koristim lončarsku glinu koja pripada glinama niskog temperaturnog opsega te na taj način štedim energiju. Novčanu nagradu ću usmjeriti u kupovinu nove, veće peći koja mi nudi povećanje kapaciteta, veću kontrolu procesa te još efektnije korištenje energije” pojasnila je Kovačević-Vidović.

Meliha Huskić iz Kaćuna kod Busovače, vlasnica Obrta Huskić, koja je osvojila treću nagradu, bavi se proizvodnjom peleta, kako navodi, ogrjeva budućnosti. U porodičnom obrtu rade i njen suprug i troje djece, dok su nedavno uposlili i prvog radnika.

“Sagorijevanje peleta smanjuje emisiju CO2 u zraku. Pelet je čist, ne zagađuje okoliš, jednostavan je za skladištenje i korištenje”, ističe Meliha i naglašava da se njegovom upotrebom smanjuje potrošnja energenata kao sto su ugalj, lož ulje i struja. “Ovaj projekat je sjajan način podrške malim porodičnim obrtima koji osim profita za cilj imaju i zaštitu okoliša. Sretna sam što je naš rad prepoznat i zahvaljujem se na nagradi koju ćemo iskoristiti za kupovinu većeg mlina čekićara koji će nam omogućiti mljevenje većih grančica, odnosno još veću proizvodnju peleta”, otkrila je Huskić.

Podsjećamo, poziv za prijave na projekat Budi neko uz obrt eko bio je otvoren od 1. septembra do 15. oktobra, a na njega su se mogli prijaviti obrtnici iz cijele Bosne i Hercegovine koji proizvode i posluju poštujući ekološki prihvatljive prakse. Osim prezentacije provođenja trenutnih eko aktivnosti, prijava je trebala da sadrži i opis budućih koraka kojima će se povećati ili unaprijediti eko otisak.

O Partner mikrokreditnoj fondaciji

Partner mikrokreditna fondacija pruža usluge mikrokreditiranja u Bosni i Hercegovini već 25 godina. Vodeći se misijom pružanja finansijskih usluga ekonomski aktivnoj populaciji koja ima otežan, ili koja nema pristup komercijalnim izvorima finansiranja, direktno pomaže samozapošljavanje i stvaranje novih radnih mjesta. Kao neprofitna organizacija sav višak prihoda nad rashodima Partner MKF usmjerava u plasiranje novih mikrokredita u Bosni i Hercegovini kojima se stimuliše finansijska uključenost svih građana, a time i ekonomski razvoj zemlje.