Skip to main content

Himzo Polovina interpretator, tekstopisac, kompozitor, poeta i doktor-specijalista neuropsihijatar. 

Mnogi smatraju da je on najprominentniji pjevač i sakupljač sevdalinki svih vremena.

Himzo Polovina je rođen 11. marta 1927 godine, bio je poznati bosansko-hercegovački prikupljač pjesama i jedan od boljih pjevača sevdaha.

Polovinin sakupljački i interpretativni rad starogradske (malovaroške) pjesme se karakteriše kao autentično muzičko nasljeđe Bosne i Hercegovine. Njegovo duboko razumijevanje i znanje duha sevdalinki ostavilo je veliki trag u bosanskoj kulturi..

Kao dječak je sticao prva pjevačka saznanja od svog muzikalnog oca Mušana, koji je veoma dobro svirao šargiju. Otac Mušan je volio pjesmu pa bi Himzu sa svojom braćom i sestrama poredao ispred sebe i tjerao da pjevaju u jedan glas. Često ih je savjetovao da idu u Muslimansko društvo “ITIHAD”.

himzo polovina
Himzo Polovina je legendarni sevdahlija

Pored značajnijeg učešća u dramskoj sekciji M.D. “ITIHAD” tu je usavršio svoje recitatorske mogućnosti. To je bilo između 1935. i 1940. godine. Pred sam Drugi svjetski rat je počeo da uči violinu kod poznatog profesora i majstora violine češkog porijekla Karla Malaceka.

Bio je član folklornog ansambla RKUD “Abrašević”, od 1947. godine do odlaska u Sarajevo. Sa pomenutim ansamblom odlazi na turneje po selima i gradovima bivše Jugoslavije. Volio je bogatstvo narodnih nošnji, pa ih je češće koristio na javnim nastupima i kao pjevač.

Godine 1950. kao student Medicinskog fakulteta bio je član Studentskog KUD “Slobodan Princip – Seljo”, a nastupa i sa KUD “Ivo Lola Ribar”, KUD “Proleter”, ZKUD “Vaso Miskin – Crni”, KUD “Miljenko Cvitković”, te za amaterska društva koja su imala muzičke multietničke programe.

Himzo Polovina – Doktor medicine i pjevač sevdalinki

Tokom svoje pjevačke karijere završava studije medicine i postaje doktor specijalista – neuropsihijatar. U praksi uspješno primjenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije.

Užem krugu medicinskih stručnjaka poznati su njegovi naučni radovi iz pomenutih oblasti objavljenih u stručnim publikacijama. Bio je cijenjen ljekar u Bolnici za mentalnu rehablitaciju Jagomir u Sarajevu.

Pored govorne mane u izgovaranju glasa “r” uspio je zagolicati muzičke stručnjake pjesmom: “Mehmeda je stara majka karala” (u kojoj imaju samo dva “r”). Tada se u Radio Sarajevu pjevalo uživo.

To je bilo u januaru 1953. godine kada su ga kolege nagovorile da se prijavi na audiciju pjevača. Primljen je i dobio izvrsne muzičke stručnjake koji su vodili računa da od Himze naprave vrsnog umjetnika.

Himzo Polovina je u pjevačkoj karijeri proveo više od trideset godina

Nastupao je u zemlji i inostranstvu prenoseći slavu narodne pjesme, a posebno sevdalinke. Snimio je dvadesetak gramofonskih ploča koje su dostigle milionske tiraže, kao i nekoliko audio kaseta visoke muzičke vrijedosti. Napravio je veliki broj arhivskih snimaka za Radio Sarajevo.

Često je nastupao na koncertima priređenim u humanitarne svrhe, po bolnicama, domovima penzionera, iznemoglih i starijih osoba, domovima za napuštenu djecu, klubovima lječenih alkoholičara itd.

himzo polovina
Himzo Polovina - Legende sevdaha, velike sevdahlije

Himzo Polovina je pet godina pauzirao na Radio Sarajevu zbog nesporazuma sa ljudima te kuće. Slušaocima je za tih pet godina nedostajao Himzo Polovina. Tražili su ga i upućivali žalbe Radio Sarajevu. U

Radio Sarajevu su govorili da način pjevanja Himze Polovine ne odgovara koncepcijama i stilu koji njeguju. U međuvremenu, jedan savezni žiri, ocjenjujući pjevače narodnih pjesama, dao je visoku ocjenu Himzi Polovini, naročito ističući njegov stil i afinitet prema višim estetskim vrijednostima u sadržaju pjesme.

I žiri je kao i slušaoci bio impresioniran kada je Himzo, kako to samo on umije, tiho i osjećajno, zapjevao: Nevjera je tuga golema na srcu…

Himzo je pjevao skoro o svim gradovima Bosne i Hercegovine, o lijepom gradu Višegradu, o postanku Banja Luke, o Saraj Bosni – Sarajevu divnom mjestu, o Tuzli koju je opasala guja, o hairima koje gradi Mehmed paša Sokolović po Bosni…

Himzo Polovina – Emina (pjesma)

Emina je pjesma Alekse Šantića koja je vremenom postala popularna sevdalinka izvođena od mnogih bosanskih i jugoslavenskih pjevača i pjevačica. Pjesma je inicijalno objavljena u Naučnom i književnom listu Kolo u Beogradu 1902. godine, a šest godina kasnije pjesnik ju je u izmijenjenoj verziji uvrstio u knjigu Pjesme. Pjesma Emina govori o mladićkoj zaljubljenosti lirskog subjekta u djevojku koja nosi ime iz naslova pjesme. Ljubavna poezija Alekse Šantića razvila se pod snažnim uticajem muslimanske ljubavne poezije u kojoj se pojavljuju orijentalni motivi putenosti, probuđenih čula i tjelesnih i duhovnih čežnji koje ostaju nezadovoljene. Emina je najpoznatija Šantićeva pjesma toga tipa u kojoj lirski subjekt iz prikrajka sa čežnjom posmatra djevojku koja se na njega ne obazire pa njegova čežnja prerasta u tugu zbog neostvarene ljubavi i promašenosti muškog života.

Sinoć kad se vraćah iz topla hamama,

prođoh pokraj bašče staroga imama.

Kad tamo u bašči,

u hladu jasmina

s ibrikom u ruci stajaše Emina.

Ja kakva je pusta!

Tako mi imana,

stid je ne bi bilo da je kod sultana.

Pa još kada šeće i plećima kreće,

ni hodžin mi zapis više pomoć’ neće!

Ja joj nazvah selam.

Al’ moga mi dina,

ne šće ni da čuje lijepa Emina,

već u srebrn ibrik zahvatila vode,

pa niz bašču đule zaljevati ode.

S grana vjetar puhnu,

pa niz pleći puste

rasplete joj njene pletenice guste.

Zamirisa kosa,

k’o zumbuli plavi,

a meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh,

mojega mi dina,

al’ meni ne dođe lijepa Emina.

Samo me je jednom pogledala mrko,

niti haje, alčak,

što za njome crko’!

Od mnogih interpretacija ona zabilježena u izvedbi Himze Polovine jedna je od najpopularnijih. Kada je Emina Sefić umrla Himzo je o njezinoj smrti obavjestio usmenu narodnu kazivačicu Sevdu Katicu koja je tada pjesmi dodala stihove koje će naknadno Polovina pjevati u svojoj interpretaciji pjesme.

Novi stihovi
Umro stari pjesnik,
umrla Emina
ostala je pusta bašća od jasmina
salomljen je ibrik
uvelo je cvijeće
pjesma o Emini,
nikad umrijet neće.

Nakon njegovog posljednjeg koncerta, preminuo je u Plavu (Crna Gora) 5. augusta 1986. godine, od posljedica srčanog udara. Po izjavi negovog brata Mirze Polovine, posljednja pjesma koju je otpjevao bila je Emina.

Himzo Polovina – Sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu.

Nakon smrti, Himzino muzičko djelo ostaje još popularnije, te mnoge radio stanice i disko kuće presnimavaju njegove muzičke materijale i emituju ih. Bio je oženjen sa Fikretom Medošević. Imao je kćerku Rubinu i sina Edmira.

Za svoju umjetnost primio je mnoga priznanja, među kojima: Estradnu nagradu BiH i bivše Jugoslavije. Njegove vitrine krase srebrne, zlatne i dijamantske ploče, diplome i mnoga priznanja koja je za života primio.

Himzo Polovina – Crtice iz života

Pored govorne mane u izgovaranju glasa “r” uspio je zagolicati muzičke stručnjake pjesmom: “Mehmeda je stara majka karala” (u kojoj imaju samo dva “r”). Tada se u Radio Sarajevu pjevalo uživo. To je bilo u januaru 1953. godine kada su ga kolege nagovorile da se prijavi na audiciju pjevača. Primljen je i dobio izvrsne muzičke stručnjake koji su vodili računa da od Himze naprave vrsnog umjetnika.

Himzo Polovina je u pjevačkoj karijeri proveo više od trideset godina. Nastupao je u zemlji i inostranstvu prenoseći slavu narodne pjesme, a posebno sevdalinke. Snimio je dvadesetak gramofonskih ploča koje su dostigle milionske tiraže, kao i nekoliko audio kaseta visoke muzičke vrijedosti. Napravio je veliki broj arhivskih snimaka za Radio Sarajevo.

Bio je oženjen sa Fikretom Medošević. Imao je kćerku Rubinu i sina Edmira.

Himzo Polovina – Akšam geldi

Akšam geldi
Sunce zađe
Na tvom licu
Osta sjaj

Akšam geldi tvoje lice
Od sunašca ljepše sja
Da mi se je podvijati na
Ljepoti lica tvog

Moja draga, na šiltetu
Uživahu a ti sarah
A ja nigdje ništa nemam
Ja sam puki siromah

Akšam geldi dan se budi
Moje srce zaman ljubi
Akšam geldi, dan se sprema
A za mene sanka nema

himzo polovina
Himzo Polovina - Legende sevdaha, velike sevdahlije

Himzo Polovina – Dvore gradi Komadina Mujo

Dvore gradi, aman
Dvore gradi, zaman
Dvore gradi Komadina Mujo
Sred Mostara, najljepsega grada

Ob’lazi ga, aman
Ob’lazi ga, zaman
Ob’lazi ga, c’jeli Mostar redom
Samo nema Zaimove Zibe

Što te nema, aman
Što te nema, zaman
Što te nema Zaimova Zibo
Za tebe su sagradjeni dvori

Za tebe sam, aman
Za tebe sam, zaman
Za tebe sam dovore sagradio
I žeženim zlatom pozlatio

Ruke traže, aman
Ruke traže, zaman
Ruke traže topla milovanja
Lice zeli njezna njegovanja

Srce traži, aman
Srce traži, zaman
Srce traži čista drugovanja
Usne traze pusta sevdisanja

Himzo Polovina – Azra

Kraj tanahna šadrvana
Gdje žubori voda živa
Svakog dana šetala se
Sultanova kćerka mila

Svakog dana jedno ropče
Stajalo kraj šadrvana
Kako vrijeme prolazilo
Ropče blijeđe, blijeđe bilo

Jednog dana pitala ga
Sultanova kćerka draga
Kazuj, robe, odakle si
Iz plemena kojega si

Ja se zovem El Muhamed
Iz plemena starih Azra
Što za ljubav život gube
I umiru kada ljube

himzo polovina
Himzo Polovina - Legende sevdaha, velike sevdahlije

Himzo Polovina – Jasenice nestalo ti gaza

Jasenice nestalo ti gaza
Jasenice nestalo ti gaza
Moj dragane, ko ti za me kaza
Moj dragane, ko ti za me kaza

Moj dragane, sto me zaboravljas
Moj dragane, sto me zaboravljas
Ja te cekam a ti se ne javljas
Ja te cekam a ti se ne javljas

Tri godine kako zito klasa
Tri godine kako zito klasa
Od dragana ni traga ni glasa
Od dragana ni traga ni glasa

Sve djevojke u kolu igraju
Sve djevojke u kolu igraju
Za nevolju moju i ne znaju
Za nevolju moju i ne znaju

Moj dragane, moja grudo leda
Moj dragane, moja grudo leda
Od srca se otkinuti neda
Od srca se otkinuti neda