“Čudna jada od Mostara grada”

“Čudna jada od Mostara grada” – Priča o sevdalinki

Danas se svašta naziva narodnom muzikom. Sam pojam „narodna“ je postao degradiran i gotovo da nema nikakvu težinu.

Istinska narodna muzika je ona koja je nastala u narodu, mijenjala se i dorađivala generacijama, a da se nikad nije saznao njen autor.

Takve pjesme imaju status nacionalnog blaga i stoje kao istinski spomenici kulture jednog naroda.

Jedna od takvih je i popularna sevdalinka „Čudna jada od Mostara grada“. Toj pjesmi je, kao i mnogim drugim pjesmama, koje imaju status nacinolanog kulturno-historijskog blaga Bosne i Hercegovine prijetila nesretna sudbina zaborava.

Međutim iz ruku zaborava otrgnuo ju je jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačih prikupljača pjesama, interpretator, tekstopisac i kompozitor Himzo Polovina.

Samo u toj činjenici se ogleda sva njegova monumentalnost i značaj koji je imao za očuvanje naše kulturne baštine.

Skoro svi interprtatori koji nešto znače u svijetu sevdalinke su izvodili ovu pjesmu.

Od Himze Polovine do Mehe Puzića, a mlađim generacijama pjesma je poznata u izvođenju benda „Mostar sevdah reunion“. Oni su ovu pjesmu objavili na albumu „A secret gate“ (Tajna kapija) 2003. godine.

Druge verzije

Njihova verzija pjesme počinje laganim uvodom kojim se dočarava pitomi bosanskohercegovački ambijent. Zatim se dairama nagovještava brži ritam, koji ubrzo dolazi do izražaja, te sva ljepota sevdaha očarava slušatelja.

Sevdalinka je po svojoj prirodi tužna pjesma, pa joj brži ritam nije svojstven nego se naglašava neki vid patnje i dočarava se muzičkim instrumentima. Zbog toga stihovi pjesme otklanjaju svaku sumnju u žanrovsku kategorizaciju ove numere.

Danas se svašta naziva narodnom muzikom. Sam pojam „narodna“ je postao degradiran i gotovo da nema nikakvu težinu. Istinska narodna muzika je ona koja je nastala u narodu, mijenjala se i dorađivala generacijama, a da se nikad nije saznao njen autor.

Pročitajte:  Zorica Merdanović - Kad bi znala šta mi srcu znaćiš
"Čudna jada od Mostara grada"
“Čudna jada od Mostara grada”

„Čudna jada od Mostara grada

sve od lani pa evo do sada

kako Biba od ljubavi strada

U Habibe Čelebića Zlata

svaka riječ hiljadu dukata

Bol boluje Čelebića Biba

bol boluje, nikom ne kazuje

Jadna Biba bole bolovaše

a majka joj ruho prelagaše

Kćeri Bibo, ti rumena ružo

Kaži majci šta te boli, dušo

Mene boli i srce i glava

otkad Ahmo u maganeru spava

Kakav Ahmo, voda ga odnijela

zbog njega si, Bibo, oboljela

Mila majko, nemoj Ahme kleti

rek'o me je na jesen uzeti

Mila majko, selam ćeš mi Ahmi

nek’ mi Ahmo u petak ne drijema

nek’ se Bibi na dženazu sprema.

Pjesma donosi sliku prave male drame. Likovi koji učestvuju u dramskom narativu su Biba, koja ima status protagoniste, njena majka, i Ahmo – Bibina ljubav.

Dijalog se vodi između Bibe i majke. Biba je slomljena ljubavnim jadima, jer njen dragi ašikuje sa dugom djevojkom. Tu se vidi sva težina tog fenomena ašikovanja, koji je danas možda teško shvatiti. Majka refleksno staje na stranu kćeri slomljenog srca, te proklinje neodlučnog đuvegiju Ahmu. Biba, iako silno povrijeđena ipak brani izabranika svog srca, te mladalački nastavlja da mašta o obećanoj svadbi.

Nakon posljednjih stihova, dolazi do instrumentalnog soliranja, u kojoj sevdah na maestralan način koketira sa džezom, pa tradicionalnoj pjesmi daje savremenu svježinu. Značajno je naglasiti da u ovu verziju nisu uneseni stihovi „Nek’ mi Ahmo u petak ne drema, nek’ se Bibi na dženazu sprema“, iz kojih vidimo svu tragičnost ove drame, koja ostavlja podjednako snažan utisak kao „Hasanaginica“.

Autentični status narodne pjesme možemo vidjeti i u razlici u tekstu pjesme koju izvodi „Mostar sevdah reunion“ i Meho Puzić. Najznačajnija razlika je ta da u njegovoj verziji učesnici ljubavne drame nemaju imena. Tako se vidi način na koji svako unesi svoj lični pečat i senzibilitet u interpretaciju narodne pjesme. Ako je takav slučaj u 20. i 21. vijeku, zamislite kako je tek bilo birvaktile.