Safet Kafedžić istaknuti je umjetnik pisao je poeziju od rane mladosti, a brojni slušatelji su sa nestrpljenjem očekivali njegove humorističke priloge, koje je radio za emisiju „Veselo veče“, Radio Sarajeva.

 Koliko često treba vježbati ?

Kafedžićeve folklorne drame izvođene su na daskama Narodnog pozorišta u Sarajevu od 1943.godine. Čuvenu monodramu „Po suncu ti meni hodio“, te „Džaferbegov jemin“ i „Čaršijska posla“ napisao je za amatersko kulturno društvo „Gajret“.

Safet Kafedžić napisao je i ovu sevdalinku

Safet Kafedžić – Jedan od najvećih sevdalija koji je nepravedno zapostavljen

Osim kao dramskog pisca, Bosanci i Hercegovci ga poznaju i kao velikog sevdaliju, koji je cijeli svoj život posvetio očuvanju i zaštiti autohtone bosanskohercegovačke pjesme sevdalinke, kao i umjetničkoj afirmaciji ovog vida muzike.

Safet Kafedžić - Jedan od najvećih sevdalija koji je nepravedno zapostavljen
Safet Kafedžić – Jedan od najvećih sevdalija koji je nepravedno zapostavljen

Nakon II svjetskog rata Safet je završio na “robiji” i to 20 godina. Priča se da se oslobodicima nije svidio njegov angažman u toku rata, a i nekom je komadantu na njegovu izjavu “da sad nakon oslobođenja, više neće biti bogatih” šeretski odgovorio “znači svi ćemo sada biti siromašni” … dovoljno za Zenicu. Iz zatvora je izašao 1965 godine i odmah počeo sa pisanjem.

Napisao je i komponovao više od 300 sevdalinki koje su glasom oživjeli i ovjekovječili Zaim Imamović, Safet Isović, Nedžad Salković, Ismet Alajbegović, Jovica Petković, Zekerijah Đezić, Nada Mamula, Hanka Paldum, Jozo Penava, Beba Selimović, Husein Kurtagić, Muhamed Mujkanović, Zora Dubljević, Meho Puzić i mnogi drugi.

Možda ne znate ali između ostalih njegove su i “Sinoć sam ti Safo“, „Kraj pendžera Jusuf stari“, „Koliko je širom svijeta“, „Sjaj mjeseče žut“, „Mi smo momci Sarajlije“, „Oči moje kletvom bih vas kleo“, „Kad umoran budem pao, ja sudbinu neću kleti“ …

Safet Kafedžić ostavio nam je neprocjenjivo pjesničko blago, sevdalinke koje kazuju o čežnji, ljubavnom žaru i predstavljaju izraz bosanskohercegovačkog duha i duhovnosti, o čemu je Herman Ritter rekao: “Pođi kuda god želiš: Gdje god naiđeš na ljude, svugdje će ti njihova muzika otvoriti njihovo najintimnije biće.”