Sevdalinka Kraj tanana šadrvana izuzetno je specifična i izdvaja se iz bogatog repertoara tradicionalnih pjesama sa prostora Bosne i Hercegovine, a ipak jako mali broj ljudi zna njenu priču – od nastanka do danas, piše Sevdah.tv.

Kome možemo biti zahvalni za nastanak ove sevdalinke?

Nastala je kao djelo njemačkog pjesnika Heinricha Heinea, koji je bio i ostao jedan od najvećih pisaca u historiji svjetske i evropske književnosti.

Originalni joj je naziv „Der Asra“, a na bosanski jezik prevodili su je mnogi prevodioci i književnici, od kojih su zapamćeni ostali:

  • Safvet-beg Bašagić – njegov se prevod smatra prvim originalnim prevodom na naš jezik
  • Aleksa Šantić
  • Dragutin Ilić i mnogi drugi.

Prema saznanjima koja imaju u Instututu Heinrich Heine u Dizeldorfu, ovaj sevdalinka nastala je u periodu između 1845. i 1846. godine, u Parizu gdje je tada već duži period godina boravio pjesnik Heine.

Kraj tanana šadrvana – Emocije imaju veliku ulogu

Emocije su ključ kada govorimo o sevdalinkama, bile to emocije koje izvođenje sevdaha pobuđuje u ljudima ili pak emocije koje morate osjetiti da biste na pravi način iznijeli sevdalinku.

Vokalno ili insturmentalno izvođenje, bez izuzetaka iziskuje da vaša duša osjeti svaku riječ i emociju, vidi svaku sliku protkanu kroz stihove i strofe, kako bi interpretacija bila potpuna.

Sam odabir riječi u pjesmi Kraj tanana šadrvana, priča priču neuzvraćene ljubavi ropčeta El-Muhameda i sutanove kćerke, dok u zadnjim stihovima šalje snažnu poruku kako treba živjeti:

„Ja se zovem El Muhammed,

iz plemena starih Azra,

što za ljubav život gube

i umiru kada ljube!

Ljubav kao čudesan motiv koji je inspirisao Heinricha Heinea da napiše vu pjesmu, povezan je sa plemenom koje se u pjesmi spominje. Pleme Azra tj. starih Uzrita simbol je priče o najljepljepšoj ljubavnoj legendi na islamskom Orijentu, jer legenda kaže da oni koje ovo pleme izrodi vole toliko snažno da se sa tom ljubavlju u životu jedva nose.

Mnogobrojnim interpretacijama odlolijevala vremenu

Mnogi su izvođači izvodili sevdalinku Kraj tanana šadrvana, čak i oni čiji primarni žanr nije bio sevdah.

Počevši od ex-yu grupe Azra koja je naziv dobila po ovoj pjesmi, preko Zvonka Bogdana, pa do tradicionanih sevdalija kao što su Zaim Imamović, Emina Zečaj, Ibrica Jusić ili pak Himzo Polovina čiji se umiln glas nadaleko hvali i sluša.

Kako svako novo vrijeme nosi svoje ideje i promjene, tako je i ova sevdalinka osvježena novim tonovima i bojama, zahvaljujući sastavu „Sarajevo Jazz Guerille“ koji su je obojili bojama džeza sačuvavši ipak njenu dušu i emociju po kojoj je prepoznatljiva.

Svojevrsnu je obradu uradio i Damir Imamović, poznat po pakovanju sevdah nota u sopstveni stil i modernije ruho, poštujući njene godine i emocije kojima je osvojila mnoga srca.

Ipak, pored svih domaćih interpretatora sevdalinke, kao narodne pjesme snažne poruke, samo je jedna osoba ovu sevdalinku otpjevala u izvornoj verziji – sa tekstom na njemačkom jeziku, a to je Hanka Paldum.